Razlika između verzija stranice "Derviš Sušić"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 109.175.108.61 i vraćeno na izmjenu 3259454 korisnika Munja oznaka: ručno vraćanje |
No edit summary |
||
Red 1: | Red 1: | ||
{{Infokutija pisac |
|||
| ime = Derviš Sušić |
|||
| slika = |
|||
| opis_slike = |
|||
| puno_ime = |
|||
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1925|6|3}} |
|||
| mjesto_rođenja = [[Vlasenica]], [[Kraljevina Jugoslavija]] |
|||
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1990|9|1|1925|6|3}} |
|||
| mjesto_smrti = [[Tuzla]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]] |
|||
| zanimanje = |
|||
| jezik = |
|||
| nacionalnost = |
|||
| obrazovanje = |
|||
| period = |
|||
| žanr = |
|||
| poznata_djela = |
|||
| supružnik = |
|||
| djeca = |
|||
| nagrade = |
|||
| potpis = |
|||
| web_stranica = |
|||
}} |
|||
'''Derviš Sušić''' (3. juni 1925 - 1. septembar 1990) bio je bosanskohercegovački književnik najpoznatiji po svom prvom djelu ''Ja, Danilo''.<ref>{{cite web|url=/proxy/http://www.radiosarajevo.ba/novost/199545/tuzla-je-ponovo-regionalni-centar-lijepe-knjizevnosti-pocela-manifestacija-cum-grano-salis|title=Tuzla je ponovo regionalni centar lijepe književnosti: Počela manifestacija Cum Grano Salis|publisher=Radio Sarajevo|date=2 September 2015|access-date=3 April 2016|url-status=dead|archive-url=/proxy/https://web.archive.org/web/20160415071503/http://www.radiosarajevo.ba/novost/199545/tuzla-je-ponovo-regionalni-centar-lijepe-knjizevnosti-pocela-manifestacija-cum-grano-salis|archive-date=15 April 2016}}</ref> |
|||
== Biografija == |
|||
'''Derviš Sušić''' rođen je u [[Vlasenica|Vlasenici]] [[3. juni|3. juna]] [[1925]]. godine.<ref name="nubt.ba">http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic</ref> Kao đak sarajevske Učiteljske škole, odlazi s grupom učenika [[1942]]. godine u partizane, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost. |
|||
Rođen je u [[Vlasenica|Vlasenici]] 3. juna 1925.<ref name="nubt.ba">http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic</ref><ref>{{cite book|url=/proxy/https://archive.org/details/isbn_9780813320960|title=The Bosnian Muslims: Denial of a Nation|publisher=Internet Archive|year=1996|quote=dervis susic.|access-date=7 June 2014|url-access=registration}}</ref><ref>{{cite book|last1=Simon|first1=Gerhard|url=/proxy/https://books.google.com/books?id=f1qUHMl3JfgC&dq=dervis+susic&pg=PA329|title=Muslim Communities Reemerge; page 329|last2=Brunner|first2=Georg|year=1994|isbn=0822314908|access-date=7 June 2014}}</ref> Kao đak sarajevske Učiteljske škole, s grupom učenika odlazi u [[Partizani|partizane]] 1942, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost. |
|||
Nakon rata |
Nakon rata radio je kao učitelj u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Tuzla|Tuzli]], zatim bio novinar "Oslobođenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]]. |
||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
⚫ | |||
== Bibliografija == |
== Bibliografija == |
||
# [[ |
# ''[[Jabučani]]''. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950 |
||
# [[S proleterima]]. Svjetlost. Sarajevo, 1950. |
# [[S proleterima|''S proleterima'']]. Svjetlost. Sarajevo, 1950. |
||
# [[Momče iz Vrgorca]]. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953. |
# [[Momče iz Vrgorca|''Momče iz Vrgorca'']]. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953. |
||
# [[Ja, Danilo]]. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989. |
# [[Ja, Danilo|''Ja, Danilo'']]. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989. |
||
# [[Danilo u stavu mirno]]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961. |
# [[Danilo u stavu mirno|''Danilo u stavu mirno'']]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961. |
||
# [[Teferič]]. Svjetlost. Sarajevo, 1963. |
# ''[[Teferič]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1963. |
||
# [[Kurir]]. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976. |
# ''[[Kurir (roman)|Kurir]]''. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976. |
||
# [[Drugarica istorija]]. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965. |
# [[Drugarica istorija|''Drugarica istorija'']]. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965. |
||
# ''[[Pobune]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.<ref>{{cite book|last1=Lovrenović|first1=Ivan|url=/proxy/https://books.google.com/books?id=BH9pAAAAMAAJ&q=dervis+susic|title=Bosnia: A Cultural History|year=2001|isbn=9780863569463|access-date=7 June 2014}}</ref> |
|||
# [[Pobune]]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966. |
|||
# [[Uhode]]. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. [[Ljubljana]], 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989. |
# ''[[Uhode]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. [[Ljubljana]], 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989. |
||
# [[Hodža strah]]. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. [[Bratislava]], 1977. |
# [[Hodža strah|''Hodža strah'']]. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. [[Bratislava]], 1977. |
||
# [[Žestine]]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976. |
# ''[[Žestine]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976. |
||
# [[Tale]]. Oslobođenje. Sarajevo, 1980. |
# ''[[Tale]]''. Oslobođenje. Sarajevo, 1980. |
||
# [[Parergon]]. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980. |
# ''[[Parergon]]''. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980. |
||
# |
#''Izabrana djela. I-III.'' Univerzal. Tuzla, 1980. |
||
# [[Žar i mir]]. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983. |
# [[Žar i mir|''Žar i mir'']]. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983. |
||
# [[Veliki vezir]]. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984. |
# [[Veliki vezir|''Veliki vezir'']]. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984. |
||
# Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985. |
# ''Izabrana djela. Knjiga I-X.'' svjetlost. Sarajevo, 1985. |
||
# [[A. triptih]]. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985. |
# [[A. triptih|''A. triptih'']]. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985. |
||
# [[Nevakat]]. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. [[Priština]], 1987. |
# ''[[Nevakat]]''. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. [[Priština]], 1987. |
||
# [[Listopad]]. Svjetlost. Sarajevo, 1987. |
# ''[[Listopad (knjiga)|Listopad]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1987. |
||
# [[Jesenji cvat]]. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988. |
# [[Jesenji cvat|''Jesenji cvat'']]. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988. |
||
# Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988. |
# ''Drame''. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988. |
||
# [[Cvijet za čovjekoljublje]]. Oslobođenje. Sarajevo, 1989. |
# [[Cvijet za čovjekoljublje|''Cvijet za čovjekoljublje'']]. Oslobođenje. Sarajevo, 1989. |
||
# [[Čudnovato]] Oslobođenje. Sarajevo, 1992. |
# ''[[Čudnovato]]'' Oslobođenje. Sarajevo, 1992. |
||
== Nagrade == |
== Nagrade == |
||
Red 42: | Red 64: | ||
{{reference}} |
{{reference}} |
||
==Vanjski linkovi== |
==Vanjski linkovi== |
||
{{Wikicitat|Derviš Sušić}} |
|||
* http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic |
* http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic |
||
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/dervis-susic-genij-koga-se-bosna-olako-odrekla "Derviš Sušić: Genij koga se Bosna olako odrekla"], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 17. 2. 2018. |
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/dervis-susic-genij-koga-se-bosna-olako-odrekla "Derviš Sušić: Genij koga se Bosna olako odrekla"], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 17. 2. 2018.{{Wikicitat|Derviš Sušić}} |
||
{{DEFAULTSORT:Sušić, Derviš}} |
{{DEFAULTSORT:Sušić, Derviš}} |
Verzija na dan 15 april 2024 u 10:52
Derviš Sušić | |
---|---|
Rođenje | Vlasenica, Kraljevina Jugoslavija | 3. juni 1925.
Smrt | 1. septembar 1990 Tuzla, Jugoslavija | (65 godina)
Derviš Sušić (3. juni 1925 - 1. septembar 1990) bio je bosanskohercegovački književnik najpoznatiji po svom prvom djelu Ja, Danilo.[1]
Biografija
Rođen je u Vlasenici 3. juna 1925.[2][3][4] Kao đak sarajevske Učiteljske škole, s grupom učenika odlazi u partizane 1942, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost.
Nakon rata radio je kao učitelj u Srebrenici i Tuzli, zatim bio novinar "Oslobođenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u Sarajevu. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.
"Našoj historiji i tradiciji, Sušić ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što nas čini onakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postiđeno."
Umro je u Tuzli 1. septembra 1990.
Bibliografija
- Jabučani. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950
- S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
- Momče iz Vrgorca. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
- Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
- Danilo u stavu mirno. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
- Teferič. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
- Kurir. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
- Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
- Pobune. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.[5]
- Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
- Hodža strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. Bratislava, 1977.
- Žestine. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
- Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
- Parergon. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
- Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.
- Žar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
- Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
- Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.
- A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
- Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Priština, 1987.
- Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
- Jesenji cvat. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
- Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
- Cvijet za čovjekoljublje. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
- Čudnovato Oslobođenje. Sarajevo, 1992.
Nagrade
- 1979. - Šestoaprilska nagrada grada Sarajeva;
Reference
- ^ "Tuzla je ponovo regionalni centar lijepe književnosti: Počela manifestacija Cum Grano Salis". Radio Sarajevo. 2 September 2015. Arhivirano s originala, 15 April 2016. Pristupljeno 3 April 2016.
- ^ http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic
- ^ The Bosnian Muslims: Denial of a Nation. Internet Archive. 1996. Pristupljeno 7 June 2014.
dervis susic.
- ^ Simon, Gerhard; Brunner, Georg (1994). Muslim Communities Reemerge; page 329. ISBN 0822314908. Pristupljeno 7 June 2014.
- ^ Lovrenović, Ivan (2001). Bosnia: A Cultural History. ISBN 9780863569463. Pristupljeno 7 June 2014.
Vanjski linkovi
- http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic
- "Derviš Sušić: Genij koga se Bosna olako odrekla", Jasmin Agić, Al Jazeera Balkans, 17. 2. 2018.