Idi na sadržaj

Razlika između verzija stranice "Derviš Sušić"

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
Odbijena posljednja izmjena teksta korisnika 109.175.108.61 i vraćeno na izmjenu 3259454 korisnika Munja
oznaka: ručno vraćanje
No edit summary
Red 1: Red 1:
{{Infokutija pisac
| ime = Derviš Sušić
| slika =
| opis_slike =
| puno_ime =
| datum_rođenja = {{Datum rođenja|1925|6|3}}
| mjesto_rođenja = [[Vlasenica]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1990|9|1|1925|6|3}}
| mjesto_smrti = [[Tuzla]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|Jugoslavija]]
| zanimanje =
| jezik =
| nacionalnost =
| obrazovanje =
| period =
| žanr =
| poznata_djela =
| supružnik =
| djeca =
| nagrade =
| potpis =
| web_stranica =
}}
'''Derviš Sušić''' (3. juni 1925 - 1. septembar 1990) bio je bosanskohercegovački književnik najpoznatiji po svom prvom djelu ''Ja, Danilo''.<ref>{{cite web|url=/proxy/http://www.radiosarajevo.ba/novost/199545/tuzla-je-ponovo-regionalni-centar-lijepe-knjizevnosti-pocela-manifestacija-cum-grano-salis|title=Tuzla je ponovo regionalni centar lijepe književnosti: Počela manifestacija Cum Grano Salis|publisher=Radio Sarajevo|date=2 September 2015|access-date=3 April 2016|url-status=dead|archive-url=/proxy/https://web.archive.org/web/20160415071503/http://www.radiosarajevo.ba/novost/199545/tuzla-je-ponovo-regionalni-centar-lijepe-knjizevnosti-pocela-manifestacija-cum-grano-salis|archive-date=15 April 2016}}</ref>


== Biografija ==
'''Derviš Sušić''' rođen je u [[Vlasenica|Vlasenici]] [[3. juni|3. juna]] [[1925]]. godine.<ref name="nubt.ba">http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic</ref> Kao đak sarajevske Učiteljske škole, odlazi s grupom učenika [[1942]]. godine u partizane, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost.
Rođen je u [[Vlasenica|Vlasenici]] 3. juna 1925.<ref name="nubt.ba">http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic</ref><ref>{{cite book|url=/proxy/https://archive.org/details/isbn_9780813320960|title=The Bosnian Muslims: Denial of a Nation|publisher=Internet Archive|year=1996|quote=dervis susic.|access-date=7 June 2014|url-access=registration}}</ref><ref>{{cite book|last1=Simon|first1=Gerhard|url=/proxy/https://books.google.com/books?id=f1qUHMl3JfgC&dq=dervis+susic&pg=PA329|title=Muslim Communities Reemerge; page 329|last2=Brunner|first2=Georg|year=1994|isbn=0822314908|access-date=7 June 2014}}</ref> Kao đak sarajevske Učiteljske škole, s grupom učenika odlazi u [[Partizani|partizane]] 1942, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost.


Nakon rata učiteljovao je u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Tuzla|Tuzli]], zatim bio novinar "Oslobođenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u [[Sarajevo|Sarajevu]].
Nakon rata radio je kao učitelj u [[Srebrenica|Srebrenici]] i [[Tuzla|Tuzli]], zatim bio novinar "Oslobođenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Bio je redovni član [[Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine|Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine]].

⚫
"Našoj historiji i tradiciji, Sušić ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što nas čini onakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postiđeno."

⚫
Umro je u [[Sarajevo|Sarajevu]] 1. septembra [[1990]]. godine.


⚫
"Našoj historiji i tradiciji, Sušić ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što nas čini onakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postiđeno."


⚫
Umro je u Tuzli 1. septembra 1990.
== Bibliografija ==
== Bibliografija ==


# [[ Jabučani]]. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950
# ''[[Jabučani]]''. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950
# [[S proleterima]]. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
# [[S proleterima|''S proleterima'']]. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
# [[Momče iz Vrgorca]]. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
# [[Momče iz Vrgorca|''Momče iz Vrgorca'']]. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
# [[Ja, Danilo]]. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
# [[Ja, Danilo|''Ja, Danilo'']]. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
# [[Danilo u stavu mirno]]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
# [[Danilo u stavu mirno|''Danilo u stavu mirno'']]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
# [[Teferič]]. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
# ''[[Teferič]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
# [[Kurir]]. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
# ''[[Kurir (roman)|Kurir]]''. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
# [[Drugarica istorija]]. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
# [[Drugarica istorija|''Drugarica istorija'']]. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
# ''[[Pobune]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.<ref>{{cite book|last1=Lovrenović|first1=Ivan|url=/proxy/https://books.google.com/books?id=BH9pAAAAMAAJ&q=dervis+susic|title=Bosnia: A Cultural History|year=2001|isbn=9780863569463|access-date=7 June 2014}}</ref>
# [[Pobune]]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.
# [[Uhode]]. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. [[Ljubljana]], 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
# ''[[Uhode]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. [[Ljubljana]], 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
# [[Hodža strah]]. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. [[Bratislava]], 1977.
# [[Hodža strah|''Hodža strah'']]. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. [[Bratislava]], 1977.
# [[Žestine]]. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
# ''[[Žestine]]''. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
# [[Tale]]. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
# ''[[Tale]]''. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
# [[Parergon]]. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
# ''[[Parergon]]''. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
#. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.
#''Izabrana djela. I-III.'' Univerzal. Tuzla, 1980.
# [[Žar i mir]]. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
# [[Žar i mir|''Žar i mir'']]. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
# [[Veliki vezir]]. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
# [[Veliki vezir|''Veliki vezir'']]. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
# Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.
# ''Izabrana djela. Knjiga I-X.'' svjetlost. Sarajevo, 1985.
# [[A. triptih]]. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
# [[A. triptih|''A. triptih'']]. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
# [[Nevakat]]. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. [[Priština]], 1987.
# ''[[Nevakat]]''. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. [[Priština]], 1987.
# [[Listopad]]. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
# ''[[Listopad (knjiga)|Listopad]]''. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
# [[Jesenji cvat]]. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
# [[Jesenji cvat|''Jesenji cvat'']]. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
# Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
# ''Drame''. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
# [[Cvijet za čovjekoljublje]]. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
# [[Cvijet za čovjekoljublje|''Cvijet za čovjekoljublje'']]. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
# [[Čudnovato]] Oslobođenje. Sarajevo, 1992.
# ''[[Čudnovato]]'' Oslobođenje. Sarajevo, 1992.


== Nagrade ==
== Nagrade ==
Red 42: Red 64:
{{reference}}
{{reference}}
==Vanjski linkovi==
==Vanjski linkovi==
{{Wikicitat|Derviš Sušić}}
* http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic
* http://www.avlija.me/portreti/dervis-susic
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/dervis-susic-genij-koga-se-bosna-olako-odrekla "Derviš Sušić: Genij koga se Bosna olako odrekla"], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 17. 2. 2018.
* [http://balkans.aljazeera.net/blog/dervis-susic-genij-koga-se-bosna-olako-odrekla "Derviš Sušić: Genij koga se Bosna olako odrekla"], Jasmin Agić, [[Al Jazeera Balkans]], 17. 2. 2018.{{Wikicitat|Derviš Sušić}}


{{DEFAULTSORT:Sušić, Derviš}}
{{DEFAULTSORT:Sušić, Derviš}}

Verzija na dan 15 april 2024 u 10:52

Derviš Sušić
Rođenje (1925-06-03) 3. juni 1925.
Vlasenica, Kraljevina Jugoslavija
Smrt1. septembar 1990(1990-09-01) (65 godina)
Tuzla, Jugoslavija

Derviš Sušić (3. juni 1925 - 1. septembar 1990) bio je bosanskohercegovački književnik najpoznatiji po svom prvom djelu Ja, Danilo.[1]

Biografija

Rođen je u Vlasenici 3. juna 1925.[2][3][4] Kao đak sarajevske Učiteljske škole, s grupom učenika odlazi u partizane 1942, što će imati znatnog uticaja na njegov književni svijet i tematsku zaokupljenost.

Nakon rata radio je kao učitelj u Srebrenici i Tuzli, zatim bio novinar "Oslobođenja", "Zadrugara", povremeno saradnik drugih listova, te upravnik Narodne biblioteke u Tuzli i društveno politički radnik u Sarajevu. Bio je redovni član Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

"Našoj historiji i tradiciji, Sušić ne prilazi mitomanski, nego u maglinama prohujalog otkriva sve ono što nas čini onakvima kakvi jesmo, sve ono u čemu se pouzdano prepoznajemo, ponosno ili postiđeno."

Umro je u Tuzli 1. septembra 1990.

Bibliografija

  1. Jabučani. Zadružno izdavačko preduzeće. Sarajevo,1950
  2. S proleterima. Svjetlost. Sarajevo, 1950.
  3. Momče iz Vrgorca. Seljačka knjiga. Sarajevo, 1953.
  4. Ja, Danilo. Beletra. Sarajevo, 1960; - 2. izd. Veselin Masleša, 1963; - Prijevod na njemački. Zürich, 1967; - 3. izd. Veselin Masleša. Sarajevo, 1969; - En Danilo. Budapest, 1970; - Danilo und die Weltgeschichte. München -Wien, 1966; - Jo, bosnoleku partyzant. Warszawa, 1975; - Moskva, 1982; - Veselin Masleša. Sarajevo, 1983; - Oslobođenje. Sarajevo, 1984; - Svjetlost. Sarajevo, 1984/85; - Oslobodjenje. Sarajevo, 1989.
  5. Danilo u stavu mirno. Veselin Masleša. Sarajevo, 1961.
  6. Teferič. Svjetlost. Sarajevo, 1963.
  7. Kurir. Roman za djecu. Veselin Masleša. Sarajevo, 1964; 1969; 1976.
  8. Drugarica istorija. Scenska igra za djecu. Narodno pozorište. Tuzla, 1965.
  9. Pobune. Veselin Masleša. Sarajevo, 1966.[5]
  10. Uhode. Svjetlost. Sarajevo, 1971; - Zalezovalci. Ljubljana, 1979; - Univerzal. Tuzla, 1980; - Svjetlost. Sarajevo, 1982; - Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
  11. Hodža strah. Svjetlost. Sarajevo, 1973; - Hodza strach. Bratislava, 1977.
  12. Žestine. Veselin Masleša. Sarajevo, 1976.
  13. Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
  14. Parergon. Bilješke uz roman Tale. Oslobođenje. Sarajevo, 1980.
  15. Izabrana djela. I-III. Univerzal. Tuzla, 1980.
  16. Žar i mir. Hronika jednog mirnodopskog ljeta negdje u Bosni. Knjiga I-II. Oslobođenje. Sarajevo, 1983.
  17. Veliki vezir. Istorijska drama u dva dijela (šest slika). Zajednica profesionalnih pozorišta. Sarajevo, 1984.
  18. Izabrana djela. Knjiga I-X. svjetlost. Sarajevo, 1985.
  19. A. triptih. Oslobodjenje. Sarajevo, 1985.
  20. Nevakat. Roman. Svjetlost. Sarajevo, 1986; - Kohe e lige. Parktehu Sabedin Halit. Rilindija. Priština, 1987.
  21. Listopad. Svjetlost. Sarajevo, 1987.
  22. Jesenji cvat. Drama. Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
  23. Drame. (Jesenji vrt; Veliki vezir; Posljednja ljubav Hasana Kaimije; Baja i drugovi). Oslobođenje. Sarajevo, 1988.
  24. Cvijet za čovjekoljublje. Oslobođenje. Sarajevo, 1989.
  25. Čudnovato Oslobođenje. Sarajevo, 1992.

Nagrade

Reference

  1. ^ "Tuzla je ponovo regionalni centar lijepe književnosti: Počela manifestacija Cum Grano Salis". Radio Sarajevo. 2 September 2015. Arhivirano s originala, 15 April 2016. Pristupljeno 3 April 2016.
  2. ^ http://www.nubt.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=1188:dervis-susic
  3. ^ The Bosnian Muslims: Denial of a Nation. Internet Archive. 1996. Pristupljeno 7 June 2014. dervis susic.
  4. ^ Simon, Gerhard; Brunner, Georg (1994). Muslim Communities Reemerge; page 329. ISBN 0822314908. Pristupljeno 7 June 2014.
  5. ^ Lovrenović, Ivan (2001). Bosnia: A Cultural History. ISBN 9780863569463. Pristupljeno 7 June 2014.

Vanjski linkovi

Logo Wikicitata
Logo Wikicitata
Wikicitati imaju citate vezane za: Derviš Sušić
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Derviš_Sušić&oldid=3592215"