Prijeđi na sadržaj

Pahulja: razlika između inačica

Izvor: Wikipedija
Izbrisani sadržaj Dodani sadržaj
MerlIwBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: mk:Снегулка
m RpA: WP:NI, WP:HRV
 
(Nije prikazano 9 međuinačica 8 suradnika)
Redak 1: Redak 1:
'''Pahulja''' je [[kristal]] [[led]]a, oblik čvrstog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] [[voda|vode]]. Ukoliko pahulje nastaju iz [[otopine]] proces se naziva [[flokulacija]]. Ukoliko [[kondenzacija|kondenziraju]] riječ je o [[zgrušavanje|zgrušavanju]].
'''Pahulja''' je [[kristal]] [[led]]a, oblik čvrstog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] [[voda|vode]]. Ako pahulje nastaju iz [[otopine]] proces se naziva [[flokulacija]]. Ako [[kondenzacija|kondenziraju]] riječ je o [[zgrušavanje|zgrušavanju]].


U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik [[René Descartes]], napisao je traktat o pahuljama kao i [[Johannes Kepler]]. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik [[šesterokut]]a. Međutim, nisu savršeno simetrične.
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik [[René Descartes]], napisao je traktat o pahuljama kao i [[Johannes Kepler]]. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik [[šesterokut]]a. Međutim, nisu savršeno simetrične.


Američki znanstvenik [[Wilson Bentley]] utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban [[oblik]] <ref>Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.</ref>, koji ovisi o [[temperatura|temperaturi]] na kojoj je nastala. <ref>Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358</ref> Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik. <ref>http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm</ref> Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni [[oblak]]. <ref>Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.</ref>
Američki znanstvenik [[Wilson Bentley]] utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban [[oblik]],<ref>Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.</ref> koji ovisi o [[temperatura|temperaturi]] na kojoj je nastala.<ref>Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358</ref> Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik.<ref>http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm</ref> Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni [[oblak]].<ref>Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.</ref>


Najveća izmjerena pahulja pala je [[1887]]. godine u [[Montana|Montani]] ([[SAD]]), bila je široka 38 cm. <ref>http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1</ref>
Najveća izmjerena pahulja pala je [[1887.]] godine u [[Montana|Montani]] ([[SAD]]), bila je široka 38 cm.<ref>http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1</ref>


== Galerija ==
== Galerija ==
Izbor iz [[fotografija]], koje je uslikao [[Wilson Bentley]] ([[1865]]. – [[1931]].):
Izbor iz [[fotografija]], koje je uslikao [[Wilson Bentley]] ([[1865.]] – [[1931.]]):
<gallery>
<gallery>
Datoteka:Bentley Snowflake8.jpg
Datoteka:Bentley Snowflake8.jpg
Redak 29: Redak 29:
[[Kategorija:Padaline]]
[[Kategorija:Padaline]]
[[Kategorija:Biokemija]]
[[Kategorija:Biokemija]]

[[cs:Sněhová vločka]]
[[da:Snefnug]]
[[de:Flocke]]
[[en:Snowflake]]
[[eo:Floko]]
[[es:Ampo]]
[[et:Lumehelves]]
[[fr:Flocon de neige]]
[[ga:Calóg sneachta]]
[[gd:Bleideag-sneachda]]
[[gv:Claddan sniaghtee]]
[[hi:हिमकण]]
[[mk:Снегулка]]
[[ru:Снежинка]]

Posljednja izmjena od 19. prosinca 2021. u 15:08

Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ako pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ako kondenziraju riječ je o zgrušavanju.

U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik René Descartes, napisao je traktat o pahuljama kao i Johannes Kepler. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik šesterokuta. Međutim, nisu savršeno simetrične.

Američki znanstvenik Wilson Bentley utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik,[1] koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala.[2] Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik.[3] Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak.[4]

Najveća izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka 38 cm.[5]

Galerija

[uredi | uredi kôd]

Izbor iz fotografija, koje je uslikao Wilson Bentley (1865.1931.):

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.
  2. Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358
  3. http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm
  4. Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.
  5. http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1