Pahulja: razlika između inačica
m robot Dodaje: mk:Снегулка |
m RpA: WP:NI, WP:HRV |
||
(Nije prikazano 9 međuinačica 8 suradnika) | |||
Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Pahulja''' je [[kristal]] [[led]]a, oblik čvrstog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] [[voda|vode]]. |
'''Pahulja''' je [[kristal]] [[led]]a, oblik čvrstog [[agregatno stanje|agregatnog stanja]] [[voda|vode]]. Ako pahulje nastaju iz [[otopine]] proces se naziva [[flokulacija]]. Ako [[kondenzacija|kondenziraju]] riječ je o [[zgrušavanje|zgrušavanju]]. |
||
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik [[René Descartes]], napisao je traktat o pahuljama kao i [[Johannes Kepler]]. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju |
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik [[René Descartes]], napisao je traktat o pahuljama kao i [[Johannes Kepler]]. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik [[šesterokut]]a. Međutim, nisu savršeno simetrične. |
||
Američki znanstvenik [[Wilson Bentley]] utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban [[oblik]] |
Američki znanstvenik [[Wilson Bentley]] utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban [[oblik]],<ref>Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.</ref> koji ovisi o [[temperatura|temperaturi]] na kojoj je nastala.<ref>Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358</ref> Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik.<ref>http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm</ref> Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni [[oblak]].<ref>Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.</ref> |
||
Najveća izmjerena pahulja pala je [[1887]] |
Najveća izmjerena pahulja pala je [[1887.]] godine u [[Montana|Montani]] ([[SAD]]), bila je široka 38 cm.<ref>http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1</ref> |
||
== Galerija == |
== Galerija == |
||
Izbor iz [[fotografija]], koje je uslikao [[Wilson Bentley]] ([[1865]] |
Izbor iz [[fotografija]], koje je uslikao [[Wilson Bentley]] ([[1865.]] – [[1931.]]): |
||
<gallery> |
<gallery> |
||
Datoteka:Bentley Snowflake8.jpg |
Datoteka:Bentley Snowflake8.jpg |
||
Redak 29: | Redak 29: | ||
[[Kategorija:Padaline]] |
[[Kategorija:Padaline]] |
||
[[Kategorija:Biokemija]] |
[[Kategorija:Biokemija]] |
||
[[cs:Sněhová vločka]] |
|||
[[da:Snefnug]] |
|||
[[de:Flocke]] |
|||
[[en:Snowflake]] |
|||
[[eo:Floko]] |
|||
[[es:Ampo]] |
|||
[[et:Lumehelves]] |
|||
[[fr:Flocon de neige]] |
|||
[[ga:Calóg sneachta]] |
|||
[[gd:Bleideag-sneachda]] |
|||
[[gv:Claddan sniaghtee]] |
|||
[[hi:हिमकण]] |
|||
[[mk:Снегулка]] |
|||
[[ru:Снежинка]] |
Posljednja izmjena od 19. prosinca 2021. u 15:08
Pahulja je kristal leda, oblik čvrstog agregatnog stanja vode. Ako pahulje nastaju iz otopine proces se naziva flokulacija. Ako kondenziraju riječ je o zgrušavanju.
U 17. stoljeću, filozof i znanstvenik René Descartes, napisao je traktat o pahuljama kao i Johannes Kepler. Oba su utvrdili, da kristali leda imaju približan oblik šesterokuta. Međutim, nisu savršeno simetrične.
Američki znanstvenik Wilson Bentley utvrdio je, da je svaka pahulja jedinstvena i ima svoj poseban oblik,[1] koji ovisi o temperaturi na kojoj je nastala.[2] Na primjer, pahulje pri temperaturi od -2 °C imaju neobičan trokutasti oblik.[3] Najljepše oblike imaju kada kristali leda brzo izrastu, npr. pri prolasku vodenih kapljica kroz olujni oblak.[4]
Najveća izmjerena pahulja pala je 1887. godine u Montani (SAD), bila je široka 38 cm.[5]
Izbor iz fotografija, koje je uslikao Wilson Bentley (1865. – 1931.):
- ↑ Moore, Leonard: Dječja enciklopedija prirode, Stvarnost Zagreb 1985.
- ↑ Klesius, Michael (2007), "The Mystery of Snowflakes", National Geographic 211 (1): 20, ISSN 0027-9358
- ↑ http://www.its.caltech.edu/~atomic/snowcrystals/class/class.htm
- ↑ Taylor, Charles, Pople Stephen: Oxford: Čudesni svijet znanosti, Sysprint, Zagreb 1999.
- ↑ http://www.nytimes.com/2007/03/20/science/20snow.html?_r=1