Prijeđi na sadržaj

Kroatistika

Izvor: Wikipedija

Kroatistika (njem. Kroatistik; lat. Croatistica) je znanost koja se u prvom redu bavi hrvatskim jezikom i hrvatskom književnošću, dok se Fakultet hrvatskih studija (kroatologija) uz navedeno bavi primarno sustavom proučavanja hrvatske kulture.

Dio je (slavističkog) jezikoslovlja.

Povijest

[uredi | uredi kôd]

Kroatistički studiji, kroz povijest organizirani na različite načine, neprekinuto traju od osnutka Sveučilišta u Zagrebu.[1] Nastanak kroatističkog odsjeka na zagrebačkom sveučilištu povezan je sa izučavanjem slavenske filologije koja je na Filozofski fakultet uvedena pri osnivanju dakulteta 1874. godine.[1] Dolaskom češkog slaviste Leopolda (Lavoslava) Geitlera (dotada docent Karlovog sveučilišta u Pragu), Sveučilište je dobilo prvog profesora slavistike koji je u nepunih jedanaest godina održao dvadeset i jedan kolegij iz slavenske filologije i poredbene gramatike indoeuropskih jezika.[1] Geitlerovi kolegiji po prvi su put kroatistiku učinili sveučilišnom disciplinom i to kolegij “Oblici jezika hrvatskoga sa stajališta sravnjujućega” i “Glasoslovje starobugarsko (tj. stsl.) i hrvatsko”.[1] Početkom 1875/76. Katedra za hrvatski ili srpski jezik i književnost odijeljenja je od Slavističke katedre.[1] Na prijelazu stoljeća u okviru slavistike sve više se počinju emancipirati posebne nacionalne filologije, prvenstveno ruska, a uz nju i polonistika, bohemistika i druge.[2] Kroatistika se u isto vrijeme nastavlja razvijati u okviru jugoslavistike ili serbokroatistike.[2]

Izori

[uredi | uredi kôd]
  1. a b c d e Kratak pregled povijesti Odsjeka za kroatistiku. Filozofski fakultet u Zagrebu. Pristupljeno 2. svibnja 2022.
  2. a b Goran Krnić. 2009. Kroatistika u Njemačkoj, između Bologne i Leipziga (PDF). Mitteilungsblatt der Deutschen Gesellschaft für Kroatistik

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]
Nedovršeni članak Kroatistika koji govori o jeziku treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.