17. 6. – razlika između verzija
Izgled
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Bot: popravljanje preusmjeravanja |
m →Događaji: uklanjanje 'latiničnih verzija' |
||
(Nije prikazano 19 međuverzija 8 korisnika) | |||
Red 18: | Red 18: | ||
== Događaji == |
== Događaji == |
||
* [[653]]. — U [[Rim]]u po naredbi [[ |
* [[653]]. — U [[Rim]]u po naredbi [[Bizantsko Carstvo|bizantskog]] cara [[Konstans II|Konstansa II]] uhapšeni [[martin I (papa)|papa Martin I]] i [[Maksim Ispovednik|Maksim Ispovjednik]]. |
||
* [[1397]]. — [[Danska]] kraljica [[Margreta I]] tzv. [[Kalmarska unija|Kalmarskom unijom]] objedinila pod dansku krunu Dansku, [[Švedska|Švedsku]] i [[Norveška|Norvešku]]. |
* [[1397]]. — [[Danska]] kraljica [[Margreta I]] tzv. [[Kalmarska unija|Kalmarskom unijom]] objedinila pod dansku krunu Dansku, [[Švedska|Švedsku]] i [[Norveška|Norvešku]]. |
||
* [[1579]]. — [[Engleska|Engleski]] moreplovac i gusar [[Francis Drake|Frensis Drejk]] proglasio suverenitet Engleske nad Nju Albionom, danas [[Kalifornija|Kalifornijom]]. |
* [[1579]]. — [[Engleska|Engleski]] moreplovac i gusar [[Francis Drake|Frensis Drejk]] proglasio suverenitet Engleske nad Nju Albionom, danas [[Kalifornija|Kalifornijom]]. |
||
* [[1665]]. — [[Portugal]]ci i [[Engleska|Englezi]] potukli [[Španija|Špance]] kod [[bitka kod Montes Klarosa|Montes Klarosa]]. Portugalci još jednom pobedom nad Špancima, kod Vilje Visiose, ponovno uspostavili nezavisnost Portugalije. |
* [[1665]]. — [[Portugal]]ci i [[Engleska|Englezi]] potukli [[Španija|Špance]] kod [[bitka kod Montes Klarosa|Montes Klarosa]]. Portugalci još jednom pobedom nad Špancima, kod Vilje Visiose, ponovno uspostavili nezavisnost Portugalije. |
||
<!-- * [[1696]]. — Umro poljski kralj [[Jan III Sobieski]], proslavljeni vojskovođa protiv [[Šveđana]], [[Turaka]], [[Tatara]] i [[Kozaka]]. --> |
|||
* [[1789]]. — Poslanici [[Treći stalež|Trećeg staleža]] u [[Francuska|francuskom]] parlamentu proglasili Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta. |
* [[1789]]. — Poslanici [[Treći stalež|Trećeg staleža]] u [[Francuska|francuskom]] parlamentu proglasili Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta. |
||
* [[1843]]. — Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] počela pobuna domorodaca [[Maori|Maora]] protiv [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanaca]]. |
* [[1843]]. — Na [[Novi Zeland|Novom Zelandu]] počela pobuna domorodaca [[Maori|Maora]] protiv [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanaca]]. |
||
<!-- — Počela pobuna domorodaca [[Maora]] protiv [[Britanaca]] na [[Novom Zelandu]]. [[Maori]] su poraženi [[1871]]. poslije čega su se povukli u unutrašnjost ostrva. --> |
|||
* [[1848]]. — [[Austrija|Austrijske]] trupe pod komandom generala [[Alfred |
* [[1848]]. — [[Austrija|Austrijske]] trupe pod komandom generala [[Alfred I, Prince of Windisch-Grätz|Alfreda Vindišgreca]] ugušile ustanak [[Čeai|Čeha]] u [[Prag]]u. |
||
* [[1867]]. — Engleski hirurg [[Džozef Lister]] prvi put u istoriji medicine upotrebio [[antiseptik]] kada je operisao svoju sestru Izabelu. |
* [[1867]]. — Engleski hirurg [[Džozef Lister]] prvi put u istoriji medicine upotrebio [[antiseptik]] kada je operisao svoju sestru Izabelu. |
||
<!-- * [[1882]]. — Rođen ruski kompozitor [[Igor Fjodorovič Stravinski]], jedan od vodećih muzičkih stvaralaca [[20]]. vijeka. --> |
|||
* [[1925]]. — Potpisan [[Ženevski protokol]], kojim je zabranjena upotreba [[bojni otrovi|bojnih otrova]] u ratu. Protokol potpisalo 29 zemalja. |
* [[1925]]. — Potpisan [[Ženevski protokol]], kojim je zabranjena upotreba [[bojni otrovi|bojnih otrova]] u ratu. Protokol potpisalo 29 zemalja. |
||
<!-- * [[1929]]. — Rođen jermenski velemajstor [[Tigran Vartanovič Petrosjan]], šahovski prvak svijeta od [[1963]]. do [[1969]]. --> |
|||
* [[1940]]. — [[Sovjetski Savez|Sovjetska]] [[Crvena armija]] okupirala [[Letonija|Letoniju]] i [[Estonija|Estoniju]] i uspostavila prosovjetsku administraciju. |
* [[1940]]. — [[Sovjetski Savez|Sovjetska]] [[Crvena armija]] okupirala [[Letonija|Letoniju]] i [[Estonija|Estoniju]] i uspostavila prosovjetsku administraciju. |
||
* [[1944]]. — [[Island]] postao nezavisna republika pošto su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od [[Danska|Danske]]. |
* [[1944]]. — [[Island]] postao nezavisna republika pošto su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od [[Danska|Danske]]. |
||
<!-- — [[Island]] postao nezavisna republika nakon što su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od [[Danske]]. Prethodno su ostrvo vojno zaposjele jake američke i britanske trupe zbog opasnosti od njemačke invazije. --> |
|||
* [[1947]]. — Ustavotvorna skupština [[Mianmar|Burme]] donela odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu. |
* [[1947]]. — Ustavotvorna skupština [[Mianmar|Burme]] donela odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu. |
||
* [[1950]]. — [[Ričard Loler]] u [[Chicago|Čikagu]] izveo prvu operaciju presađivanja bubrega. |
* [[1950]]. — [[Richard Lawler|Ričard Loler]] u [[Chicago|Čikagu]] izveo prvu operaciju presađivanja bubrega. |
||
<!-- — Dr. [[Richard Lawler]] izveo je u [[Chicagu]] prvu operaciju presađivanja bubrega. --> |
|||
* [[1953]]. — Sovjetske trupe ugušile pobunu u [[Nemačka Demokratska Republika|Istočnoj Nemačkoj]]. |
* [[1953]]. — Sovjetske trupe ugušile pobunu u [[Nemačka Demokratska Republika|Istočnoj Nemačkoj]]. |
||
* [[1967]]. — [[Narodna Republika Kina|Kina]] izvela probu prve [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]]. |
* [[1967]]. — [[Narodna Republika Kina|Kina]] izvela probu prve [[hidrogenska bomba|hidrogenske bombe]]. |
||
* [[1971]]. — [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Japan]] potpisali sporazum o vraćanju ostrva [[Okinava|Okinave]] pod suverenitet Japana 1972. |
* [[1971]]. — [[Sjedinjene Američke Države|SAD]] i [[Japan]] potpisali sporazum o vraćanju ostrva [[Okinava|Okinave]] pod suverenitet Japana 1972. |
||
* [[1982]]. — Predsednik [[Argentina|Argentine]], general [[Leopoldo Galtijeri]], podneo ostavku posle poraza argentinske armije u [[foklandski rat|ratu]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]] za [[Falklandi|Foklandska ostrva]]. |
* [[1982]]. — Predsednik [[Argentina|Argentine]], general [[Leopoldo Galtijeri]], podneo ostavku posle poraza argentinske armije u [[foklandski rat|ratu]] s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]] za [[Falklandi|Foklandska ostrva]]. |
||
<!-- — Predsjednik [[Argentine]] general [[Leopoldo Galtieri]] podnio je ostavku poslije poraza argentinske armije u ratu sa [[Velikom Britanijom]] za [[Foklandska ostrva]]. --> |
|||
<!-- * [[1985]]. — Meksički arheolog [[Roberto Salinas Price]] objavio teoriju prema kojoj se legendarna [[Troja]] nalazi na ušću [[Neretve]] u [[Jadransko more]], kod mjesta [[Gabela]]. --> |
|||
* [[1988]]. — Oko 5.000 radnika [[zemun]]ske fabrike "Zmaj" demonstriralo ispred zgrade [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]] nezadovoljno svojim socijalnim položajem, što se smatra početkom tzv. "[[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]]". |
* [[1988]]. — Oko 5.000 radnika [[zemun]]ske fabrike "Zmaj" demonstriralo ispred zgrade [[Skupština SFRJ|Skupštine SFRJ]] nezadovoljno svojim socijalnim položajem, što se smatra početkom tzv. "[[antibirokratska revolucija|antibirokratske revolucije]]". |
||
* [[1990]]. — Demonstranti protiv Vlade [[Rumunija|Rumunije]] vratili se na ulice [[Bukurešt]]a nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim Vladi, a u kojima je poginulo pet osoba, a nekoliko desetina ranjeno. |
* [[1990]]. — Demonstranti protiv Vlade [[Rumunija|Rumunije]] vratili se na ulice [[Bukurešt]]a nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim Vladi, a u kojima je poginulo pet osoba, a nekoliko desetina ranjeno. |
||
* [[1991]]. — Parlament [[Južna Afrika|Južne Afrike]] ukinuo poslednji zakon na kojem je, od 1950, bila zasnovana politika [[apartheid|aparthejda]]. |
* [[1991]]. — Parlament [[Južna Afrika|Južne Afrike]] ukinuo poslednji zakon na kojem je, od 1950, bila zasnovana politika [[apartheid|aparthejda]]. |
||
* [[1992]]. — Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dva poslednja zapadna taoca u rukama islamskih terorista u [[Libanon|Libanu]], vratili se u Nemačku posle tri godine zatočeništva. |
* [[1992]]. — Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dva poslednja zapadna taoca u rukama islamskih terorista u [[Libanon|Libanu]], vratili se u Nemačku posle tri godine zatočeništva. |
||
<!-- — Nijemci [[Thomas Kemtner]] i [[Heinrich Struebig]], dvojica posljednjih zapadnih talaca u rukama islamskih terorista u [[Libanu]], vratili se u [[Njemačku]] poslije tri godine u zatočeništvu. --> |
|||
* [[1993]]. — U glavnom gradu [[Somalija|Somalije]] [[Mogadishu|Mogadišu]] poginulo šest, povređena 43 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca [[Mohamed Farah Aidid|Mohameda Faraha Aidida]]. |
* [[1993]]. — U glavnom gradu [[Somalija|Somalije]] [[Mogadishu|Mogadišu]] poginulo šest, povređena 43 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca [[Mohamed Farah Aidid|Mohameda Faraha Aidida]]. |
||
<!-- — U glavnom gradu [[Somalije]] [[Mogadišu]] poginulo je šest, a ranjena su [[43]] pripadnika mirovnih snaga [[UN]]-a kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca [[Mohameda Faraha Aidida]]. --> |
|||
* [[1997]]. — Ministarstvo [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za telekomunikacije izdalo rešenja o zabrani rada većeg broja privatnih i nezavisnih radio stanica. |
* [[1997]]. — Ministarstvo [[Savezna Republika Jugoslavija|Jugoslavije]] za telekomunikacije izdalo rešenja o zabrani rada većeg broja privatnih i nezavisnih radio stanica. |
||
* [[1999]]. — [[Međunarodna organizacija rada]] usvojila sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju. |
* [[1999]]. — [[Međunarodna organizacija rada]] usvojila sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju. |
||
* [[2001]]. — Na parlamentarnim izborima u [[Bugarska|Bugarskoj]] pobedio [[Nacionalni pokret (Bugarska)|Nacionalni pokret]] bivšeg bugarskog cara [[Simeon II|Simeona II]], čime je prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja Istočne Evrope. |
* [[2001]]. — Na parlamentarnim izborima u [[Bugarska|Bugarskoj]] pobedio [[Nacionalni pokret (Bugarska)|Nacionalni pokret]] bivšeg bugarskog cara [[Simeon II|Simeona II]], čime je prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja Istočne Evrope. |
||
<!-- — Na parlamentarnim izborima u [[Bugarskoj]] pobijedio je [[Nacionalni pokret]] bivšeg bugarskog cara [[Simeona II. Simeon Saks Koburg]] je [[24]]. jula izabran za premijera [[Bugarske]]. --> |
|||
* [[2002]]. — U [[Batajnica|Batajnici]] kod [[Beograd]]a počele ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su [[Albanci]] čija su tela tu dovezena posle intervencije [[kosovski rat|NATO na Kosovu 1999]]. |
* [[2002]]. — U [[Batajnica|Batajnici]] kod [[Beograd]]a počele ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su [[Albanci]] čija su tela tu dovezena posle intervencije [[kosovski rat|NATO na Kosovu 1999]]. |
||
* [[2002]]. — [[Egipat]]ski arheolozi saopštili da su blizu [[Egipatske piramide|piramida]] u [[Giza|Gizi]] našli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina. |
* [[2002]]. — [[Egipat]]ski arheolozi saopštili da su blizu [[Egipatske piramide|piramida]] u [[Giza|Gizi]] našli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina. |
||
. |
. |
||
== Rođenja == |
== Rođenja == |
||
Red 56: | Red 68: | ||
* [[1882]]. — [[Igor Stravinski|Igor Fjodorovič Stravinski]], rusko-američki skladatelj. |
* [[1882]]. — [[Igor Stravinski|Igor Fjodorovič Stravinski]], rusko-američki skladatelj. |
||
* [[1888]]. — [[Hajnc Guderijan]], nemački general koji se smatra jednim od tvoraca taktike [[blitzkrieg|blickriga]]. |
* [[1888]]. — [[Hajnc Guderijan]], nemački general koji se smatra jednim od tvoraca taktike [[blitzkrieg|blickriga]]. |
||
<!-- * [[1888]]. — [[Heinz Guderian|Hajnc Guderijan]], nemački general koji se smatra jednim od tvoraca taktike [[blitzkrieg|blickriga]]. --> |
|||
* [[1929]]. — [[Tomislav Crnković]], bivši hrvatski nogometaš († [[2009]].). |
|||
* [[1929]]. — [[Tigran Petrosjan]], jermenski šahista i bivši svetski šampion u šahu. |
* [[1929]]. — [[Tigran Petrosjan]], jermenski šahista i bivši svetski šampion u šahu. |
||
* [[1939]]. — [[Krzysztof Zanussi]], poljski producent i režiser. |
* [[1939]]. — [[Krzysztof Zanussi]], poljski producent i režiser. |
||
* [[ |
* [[1943]]. — [[Barry Manilow]], američki kantautor i pjevač. |
||
* [[1945]]. — [[Eddy Merckx]], bivši belgijski biciklist. |
|||
<!-- * [[1945]]. — [[Eddy Merckx]], bivši belgijski biciklist. --> |
|||
* [[1947]]. — [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH. |
* [[1947]]. — [[Blaž Kraljević]], komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH. |
||
* [[ |
* [[1948]]. — [[Sho Kosugi]], japanski glumac i majstor borilačkih vještina. |
||
* [[1949]]. — [[Zlatko Mateša]], hrvatski političar i bivši hrvatski vaterpolist.(--) |
|||
* [[1973]]. — [[Leander Paes]], indijski tenisač. |
|||
<!-- * [[1973]]. — [[Leander Paes]], indijski tenisač. --> |
|||
* [[1975]]. — [[Juan Carlos Valerón]], španjolski nogometaš. |
|||
<!-- * [[1975]]. — [[Juan Carlos Valerón]], španjolski nogometaš. --> |
|||
* [[1980]]. — [[Bojan Zajić]], srpski nogometaš. |
|||
* [[1980]]. — [[Venus Williams]], američka teniserka i sestra [[Serena Williams|Serene Vilijams]]. |
|||
<!-- * [[1980]]. — [[Venus Williams]], američka teniserka i sestra [[Serena Williams|Serene Vilijams]]. --> |
|||
* [[1982]]. — [[Alex Rodrigo Dias da Costa|Alex]], brazilski nogometaš. |
|||
* [[1985]]. — [[Marcos Baghdatis]], kiparski teniser. |
|||
<!-- * [[1985]]. — [[Marcos Baghdatis]], kiparski teniser. --> |
|||
* [[1986]]. — [[Damjan Rudež]], bivši hrvatski profesionalni košarkaš. |
|||
. |
. |
||
== Smrti == |
== Smrti == |
||
* [[1696]]. — [[Jan III Sobjeski]], poljski kralj i proslavljeni vojskovođa . |
* [[1696]]. — [[Jan III Sobjeski]], poljski kralj i proslavljeni vojskovođa . |
||
* [[1712]]. — [[Denis Papin]], francuski istraživač i izumitelj (* [[1647]].). |
* [[1712]]. — [[Denis Papin]], francuski istraživač i izumitelj (* [[1647]].). |
||
* [[1719]]. — [[Džozef Adison]], engleski pisac i političar. |
* [[1719]]. — [[Džozef Adison]], engleski pisac i političar. |
||
* [[1738]]. — [[Sava Vladislavić Raguzinski]], srpski trgovac i avanturist (* [[1669]].). |
|||
<!-- * [[1738]]. — [[Sava Vladislavić Raguzinski]], srpski trgovac i avanturist (* [[1669]].). --> |
|||
* [[2007]]. — [[Dragutin Tadijanović]], hrvatski pjesnik (* [[1905]].). |
|||
<!-- * [[2007]]. — [[Dragutin Tadijanović]], hrvatski pjesnik (* [[1905]].). --> |
|||
* [[2015]]. — [[Vlastimir Đuza Stojiljković]], srpski glumac (* [[1929]].). |
|||
<!-- * [[2015]]. — [[Vlastimir Đuza Stojiljković]], srpski glumac (* [[1929]].). --> |
|||
* [[2016]]. - [[Radoslav Dodig]], arheolog i pobjednik [[Kviskoteka|Kviskoteke]] (* [[1954]]) |
|||
. |
. |
||
== Blagdani/Praznici == |
== Blagdani/Praznici == |
||
Aktualna verzija od 31. augusta 2024. u 12:18
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsr. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb. |
Šablon:Calendar/Sun1stMonthStartsb. |
17. lipanj/jun (17. 6.) je 168. dan godine po gregorijanskom kalendaru (169. u prijestupnoj godini). Do kraja godine ima još 195 dana.
- 653. — U Rimu po naredbi bizantskog cara Konstansa II uhapšeni papa Martin I i Maksim Ispovjednik.
- 1397. — Danska kraljica Margreta I tzv. Kalmarskom unijom objedinila pod dansku krunu Dansku, Švedsku i Norvešku.
- 1579. — Engleski moreplovac i gusar Frensis Drejk proglasio suverenitet Engleske nad Nju Albionom, danas Kalifornijom.
- 1665. — Portugalci i Englezi potukli Špance kod Montes Klarosa. Portugalci još jednom pobedom nad Špancima, kod Vilje Visiose, ponovno uspostavili nezavisnost Portugalije.
- 1789. — Poslanici Trećeg staleža u francuskom parlamentu proglasili Narodnu skupštinu i ukinuli kralju pravo veta.
- 1843. — Na Novom Zelandu počela pobuna domorodaca Maora protiv Britanaca.
- 1848. — Austrijske trupe pod komandom generala Alfreda Vindišgreca ugušile ustanak Čeha u Pragu.
- 1867. — Engleski hirurg Džozef Lister prvi put u istoriji medicine upotrebio antiseptik kada je operisao svoju sestru Izabelu.
- 1925. — Potpisan Ženevski protokol, kojim je zabranjena upotreba bojnih otrova u ratu. Protokol potpisalo 29 zemalja.
- 1940. — Sovjetska Crvena armija okupirala Letoniju i Estoniju i uspostavila prosovjetsku administraciju.
- 1944. — Island postao nezavisna republika pošto su njegovi stanovnici na referendumu odlučili da se odvoje od Danske.
- 1947. — Ustavotvorna skupština Burme donela odluku da proglasi nezavisnu Republiku Burmu.
- 1950. — Ričard Loler u Čikagu izveo prvu operaciju presađivanja bubrega.
- 1953. — Sovjetske trupe ugušile pobunu u Istočnoj Nemačkoj.
- 1967. — Kina izvela probu prve hidrogenske bombe.
- 1971. — SAD i Japan potpisali sporazum o vraćanju ostrva Okinave pod suverenitet Japana 1972.
- 1982. — Predsednik Argentine, general Leopoldo Galtijeri, podneo ostavku posle poraza argentinske armije u ratu s Velikom Britanijom za Foklandska ostrva.
- 1988. — Oko 5.000 radnika zemunske fabrike "Zmaj" demonstriralo ispred zgrade Skupštine SFRJ nezadovoljno svojim socijalnim položajem, što se smatra početkom tzv. "antibirokratske revolucije".
- 1990. — Demonstranti protiv Vlade Rumunije vratili se na ulice Bukurešta nekoliko dana posle sukoba s policijom i rudarima lojalnim Vladi, a u kojima je poginulo pet osoba, a nekoliko desetina ranjeno.
- 1991. — Parlament Južne Afrike ukinuo poslednji zakon na kojem je, od 1950, bila zasnovana politika aparthejda.
- 1992. — Nemci Tomas Kemtner i Hajnrih Stribig, dva poslednja zapadna taoca u rukama islamskih terorista u Libanu, vratili se u Nemačku posle tri godine zatočeništva.
- 1993. — U glavnom gradu Somalije Mogadišu poginulo šest, povređena 43 pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih nacija, kada su pokušali da uhvate lidera somalijskih gerilaca Mohameda Faraha Aidida.
- 1997. — Ministarstvo Jugoslavije za telekomunikacije izdalo rešenja o zabrani rada većeg broja privatnih i nezavisnih radio stanica.
- 1999. — Međunarodna organizacija rada usvojila sporazum o zabrani najgorih formi prisilnog rada dece, uključujući ropstvo i nasilnu regrutaciju.
- 2001. — Na parlamentarnim izborima u Bugarskoj pobedio Nacionalni pokret bivšeg bugarskog cara Simeona II, čime je prvi put bivša monarhija postala politički aktivna u jednoj od zemalja Istočne Evrope.
- 2002. — U Batajnici kod Beograda počele ekshumacija i obdukcija leševa za koje se veruje da su Albanci čija su tela tu dovezena posle intervencije NATO na Kosovu 1999.
- 2002. — Egipatski arheolozi saopštili da su blizu piramida u Gizi našli najstariji nedirnut sarkofag, star oko 4.500 godina.
.
- 1025. — Boleslav Hrabri, kralj Poljske (* 966. — ili 967.).
- 1239. — Edvard I., engleski kralj († 1307.).
- 1682. — Karlo XII, švedski kralj.
- 1703. — Džon Vesli, engleski sveštenik i reformator, osnivač pokreta metodista.
- 1818. — Charles Gounod, francuski skladatelj.
- 1880. — Carl Van Vechten, američki fotograf.
- 1882. — Igor Fjodorovič Stravinski, rusko-američki skladatelj.
- 1888. — Hajnc Guderijan, nemački general koji se smatra jednim od tvoraca taktike blickriga.
- 1929. — Tomislav Crnković, bivši hrvatski nogometaš († 2009.).
- 1929. — Tigran Petrosjan, jermenski šahista i bivši svetski šampion u šahu.
- 1939. — Krzysztof Zanussi, poljski producent i režiser.
- 1943. — Barry Manilow, američki kantautor i pjevač.
- 1945. — Eddy Merckx, bivši belgijski biciklist.
- 1947. — Blaž Kraljević, komandant HOS-a u BiH, general Armije RBiH.
- 1948. — Sho Kosugi, japanski glumac i majstor borilačkih vještina.
- 1949. — Zlatko Mateša, hrvatski političar i bivši hrvatski vaterpolist.(--)
- 1973. — Leander Paes, indijski tenisač.
- 1975. — Juan Carlos Valerón, španjolski nogometaš.
- 1980. — Bojan Zajić, srpski nogometaš.
- 1980. — Venus Williams, američka teniserka i sestra Serene Vilijams.
- 1982. — Alex, brazilski nogometaš.
- 1985. — Marcos Baghdatis, kiparski teniser.
- 1986. — Damjan Rudež, bivši hrvatski profesionalni košarkaš.
.
- 1696. — Jan III Sobjeski, poljski kralj i proslavljeni vojskovođa .
- 1712. — Denis Papin, francuski istraživač i izumitelj (* 1647.).
- 1719. — Džozef Adison, engleski pisac i političar.
- 1738. — Sava Vladislavić Raguzinski, srpski trgovac i avanturist (* 1669.).
- 2007. — Dragutin Tadijanović, hrvatski pjesnik (* 1905.).
- 2015. — Vlastimir Đuza Stojiljković, srpski glumac (* 1929.).
- 2016. - Radoslav Dodig, arheolog i pobjednik Kviskoteke (* 1954)
.
- Srpska pravoslavna crkva slavi:.
.
Vidi takođe: Godišnji kalendar - Dnevni kalendar